dr. sc. Damir Barbarić / životopis

Rođen 1952. u Zagrebu, gdje je pohađao osnovnu školu i gimnaziju. 1975. diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te politologiju teoretskog smjera na Fakultetu političkih znanosti istog sveučilišta. Studirao i jednopredmetnu klasičnu filologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirao 1982. na Fakultetu političkih znanosti vod vodstvom mentora prof. Vanje Sutlića s tezom “Platonovi ,Zakoni’ kao filozofijsko utemeljenje politike”.
Od 1979. zaposlen u Institutu za filozofiju u Zagrebu; od 1992. u zvanju znanstvenog savjetnika, a od 2000. u zvanju znanstvenog savjetnika u drugom, trajnom izboru u području humanističkih znanosti za znanstveno polje filozofija. Od 1. siječnja 2019. u mirovini. Od siječnja 2021. odlukom znanstvenog vijeća Instituta za filozofiju nositelj počasnog zvanja zaslužnog znanstvenika. Od 2008. bio je redovni profesor filozofije na Sveučilištu u Zagrebu (Hrvatski studiji) u naslovnom zvanju. 1989.-1991. predstojnik Instituta za filozofiju; 2000.-2004. predsjednik Upravnog vijeća Instituta za filozofiju. Utemeljitelj i 1992.-1994. pročelnik Odjela za filozofiju Matice hrvatske. Utemeljitelj i 2001.-2004. predsjednik Udruge za promicanje filozofije.
Od 1981. član uredništva časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (Zagreb); 1983.-1991. urednik časopisa Godišnjak za povijest filozofije (Zagreb); 1989.-1993. član uredništva časopisa Filozofska istraživanja (Zagreb); 1991. glavni urednik časopisa Studia historiae philosophiae croaticae (Zagreb); od 1993. član uredničkog savjeta časopisa Phainomena (Ljubljana); od 2001. suizdavač godišnjaka Internationales Jahrbuch für Hermeneutik (Mohr Siebeck: Tübingen); od 2001. suurednik knjižnog niza Meta (AGM: Zagreb); 2002.-2010. član uredničkog savjeta časopisa Prolegomena (Zagreb); od 2002. suizdavač dvogodišnjaka Denkwege (Attempto: Tübingen); od 2004. član uredničkog savjeta godišnjaka Heidegger-Jahrbuch (Karl Alber: Freiburg i. Br.); od 2005. član izdavačkog savjeta Sabranih djela Eugena Finka (Karl Alber: Freiburg i. Br.), od 2008. član znanstvenog savjeta časopisa Theoria. Rivista di filosofia (Pisa), od 2009. suizdavač knjižnog niza Heidegger Forum (Vittorio Klostermann: Frankfurt am Main); od 2011. član znanstvenog savjeta knjižnih nizova Libri nigri i Libri virides (Traugott Bautz: Nordhausen); od 2012. urednik knjižnog niza Aletheia (Matica hrvatska: Zagreb), od 2012. član Izdavačkog savjeta časopisa Characteristica Universalis Journal (Ciudad de Mendoza, Argentina), od 2013. član Znanstvenog savjeta časopisa Thaumazein (Verona), od 2017. član Znanstvenog savjeta Schriftenreihe der Martin-Heidegger-Gesellschaft (Karl Alber: Freiburg i. Br.), od 2019. član izvršnog uredništva časopisa Annuario filosofico (Mursia: Milano).
Od 1989. član, a od 1996. član Savjeta Internationale Schelling-Gesellschaft; od 1990. član Internationale Hegel-Vereinigung; od 1991. član Internationale Gesellschaft “System der Philosophie”; od 1992. član Kant-Gesellschaft; od 1999. član Internationale Johann-Gottlieb-Fichte-Gesellschaft; od 2002. član Gesellschaft für antike Philosophie; od 2004. član Martin-Heidegger-Gesellschaft. Od 2003. počasni član Slovenskog filozofskog društva; od 2007. počasni član Sokratische Gesellschaft (Würzburg), od 2018. pridruženi član u Eugen-Fink-Zentrum Wuppertal. Od 2021. počasni profesor (professor honoris causa) u International Institute for Hermeneutics. God. 2008. nagrađen zlatnom poveljom Matice hrvatske za iznimno uspješan rad na ostvarivanju njezina programa. Od 2014. do 2018. potpredsjednik Matice hrvatske. God. 2018 dobitnik nagrade “Zvane Črnja” za najbolju hrvatsku knjigu eseja.
1992/93. gostujući profesor filozofije na sveučilištu u Beču; 1994. gostujući istraživač na sveučilištu u Tübingenu; 2004. gostujući profesor filozofije na sveučilištu u Freiburgu; 2005. gostujući profesor filozofije na Humboldtovu sveučilištu u Berlinu (Meisterkurs); 2006 gostujući istraživač u Bavarskoj Akademiji znanosti u Münchenu. Na poziv držao predavanja na sveučilištima u Ljubljani, Beču, Pragu, Padovi, Braunschweigu, Tübingenu, Innsbrucku, Rostocku, Berlinu, Baselu, Budimpešti, Göttingenu, Sarajevu, Jeni, Freiburgu i. Br., Münchenu, Tokiju, Pisi, Hamburgu, Dresdenu. Znanstveno-istraživački boravci na poziv na sveučilištima u Oxfordu, Padovi, Bologni, Münchenu, Beču, Tübingenu, Rostocku.
S Michaelom Benediktom (Sveučilište u Beču) 1993.-1995.vodio međunarodni interdisciplinarni znanstveno-istraživački projekt “Ambivalenz des fin de siècle: Wien – Zagreb” za Ministarstvo znanosti Republike Austrije, te 4 znanstveno-istraživačka projekta za Ministarstvo znanosti, sporta i obrazovanja Republike Hrvatske: 1. “Filozofijska terminologija i njeno zasnivanje u hrvatskom jeziku” (1992.-1995.), 2. “Filozofija Friedricha Nietzschea i njezina recepcija u Hrvatskoj” (1996.-2002.), 3. “Nauk o principima u kasnoj Platonovoj filozofiji” (2002.-2005.), 4. “Zasnivanje metafizike u Platonovoj filozofiji” (2007.-2012.).
Na Internationales Zentrum für wissenschaftliche Zusammenarbeit sveučilišta u Tübingenu 1996.-2001. s Günterom Figalom (Sveučilište u Tübingenu) i Pavelom Koubom (Sveučilište u Pragu) voditelj doktorskoga studija filozofije “Mataphysik und Metaphysikkritik”. Na Interuniversity Centre of postgraduate Studies u Dubrovniku 1993.-2000. direktor (s Jörgom Jantzenom, Bavarska Akademija znanosti) tečaja “Philosophie des Idealismus”; od 1994.-2003. (s Günterom Figalom, Sveučilište u Freiburgu i. Br.) tečaja “Hermeneutik der Moderne”; te 2000.-2002. (s Helmuthom Girndtom, Sveučilište u Duisburgu) i 2007.-2009. (s Christophom Asmuthom, Sveučilište u Berlinu) tečaja “Transzendentale Philosophie”.
1997.-2010. predavao ontologiju i povijest filozofije na studiju filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. 2003.-2006. obnašao dužnost voditelja poslijediplomskog doktorskog studija filozofije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.
Autor 32 autorske i 23 uredničke knjige u Hrvatskoj i inozemstvu te preko 290 izvornih članaka, studija i recenzija u domaćoj i međunarodnoj periodici i zbornicima. Za objavljivanje priredio 45 knjiga. Radovi su mu prevođeni na njemački, slovenski, engleski, talijanski, francuski, češki, mađarski, japanski, ruski i španjolski jezik. Organizirao oko 60, a sudjelovao na preko 200 domaćih i međunarodnih filozofskih skupova. Prevodi stručne knjige, članke i izbore tekstova s njemačkog, starogrčkog i latinskog jezika.