Zbornik Pavao Vuk-Pavlović: život i djelo

SADRŽAJ

Pavao Vuk-Pavlović (1894-1976) spada u onaj niz filozofskih stvaratelja koji su svojim izvornim misaonim prinosom znatno obilježili hrvatsku filozofku pozornicu u 20. stoljeću. Na osobit način, višeslojno filozofsko djelo prepliće se s njegovim životnim stavovima i nazorima, očitovanim u burnim zbivanjima i previranjima stoljeća kojega je svjedok, od prve do druge svjetske ratne kataklizme, međuratnog i poslijeratnog razdoblja. Izložen u osebujnom stilu filozofski opus zahvaća područja odgoja i filozofijske psihologije, središnji je dio posvećen spoznajnim i metafizičkim pitanjima, a posebice su tematizirana estetika, filozofija vrednota i religije, etika i politika te kulturnopovijesna i opća civilizacijksa pitanja.

Imao je buran život, bremenit društvenim i političkim prevratima u kojima se pridržavao dosljedno svoje filozofije vrednota, svjedočeći o trajnim načelima ljudskog bivstva. Zato je i njegovo djelovanje u institucionalnom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvatske zanimljiva historiografska tema, koja potvrđuje kako se društveni prijelomi ocrtavaju na sudbini istaknutoga intelektualca.

Inicijativu za održavanje znanstvenog skupa u povodu 25. obljetnice smrti Pavla Vuk-Pavlovića u suradnji s Institutom za filozofiju obznanio je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ivo Padovan pismom od 8. ožujka 2000. Time je nastavljeno nadasve vrijedno nastojanje Akademije da prigodnim skupovima i izdanjima skrene pozornost na rad i djelovanje svojih zaslužnih članova, kao što je to iste godine učinjeno znanstvanim skupom o Stjepanu Zimermannu, u suorganizaciji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom. Znanstveni jeskup održan 15. i 16. studenoga u Preporodnoj dvorani Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, u tjednu kada je 13. studenoga 2001. napunjeno dvadeset pet godina od smrti Pavla Vuk-Pavlovića. Organizacijski odbor skupa činili su akademik Ivo padovan, akademik Predrag Vranicki, akademik Alica Wertheimer Baletić, akademik Mislav Ježić, prof. dr. Ljerka Schiffler, dr. Franjo Zenko, prof. dr. Branko Despot, prof. dr. Kiril Temkov, prof. dr. Sanimir Vuk-Pavlović, prof. dr. Milan Polić i koordinator prof. dr. Pavo Barišić.

Za dopisnog člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Vuk-Pavlović je primljen 1928. godine. U Akademijinim je izdanjima objavio nekoliko značajnih radova kao što su Spoznaja i spoznajna teorija (1926) te Spoznajna teorija i metafizika (1928). Kako to da nakon obnove Akademije 1945. više nije bio uključen u rad te ustanove, zatim pitanje njegova odnosa prema onima što su u toj prigodi igrali značajnu ulogu, intrigantna je tema koja još traži svoje rasvjetljenje.

Predsjednik Akademije akademik Ivo Padovan imao je priliku upoznati Vuk-Pavlovića kao predavača filozofije i dio svojih uspomena na taj osobni susret zabilježio je u uvodnom obraćanju prigodom otvaranja znanstvenog skupa. Član Organizacijskog odbora skupa akademik Predrag Vranicki ispričao se što zbog bolesti nije mogao biti nazočan otvaranju i izreći svoju pozdravnu riječ, ali je zaželio simpoziju uspjeh i dobar rad.

Pavao Vuk-Pavlović studirao je filozofiju u Leipzigu, Zagrebu i Berlinu, a na Zagrebačkom je sveučilištu doktorirao. Bio je docent filozofije na Sveučilištu u Zagrebu od 1929. do 1948. – s petogodišnjim prekidom od 1940. do 1945. U tom je razdoblju dva puta uklonjen iz nastave i rada sa studentima – zacijelo da ne kvari mladež, optužba koja prati filozofe od Sokratova doba. O osebujnoj relaciji Pavla Vuk-Pavlovića prema Sveučilištu u Zagrebu te o aktualnim poteškoćama u sveučilišnom životu progovorio je u pozdravnoj riječi rektor prof. dr. Branko Jeren.

Ministarstvo znanosti i tehnologije dalo je financijsku potporu za održavanje skupa te za objavljivanje zbornika tekstova. Ministar prof. dr. Hrvoje Kraljević uputio je pozdravnu poruku koju je pročitao dr. Srećko Kovač.

Pavao Vuk-Pavlović bio je također jedan od prvih suradnika Instituta za filozofiju. Objavio je prve filozofske studije u novopokrenutim edicijama Instituta. U Institutu je 1974. g. tiskana monografija njegove doktorandice prof. dr. Marije Bride. Institut je upriličio simpozij u povodu desete obljetnice njegove smrti 1986. godine – na tu plodonosnu suradnju uopzorio je v. d. ravnatelja Instituta dr. Srećko Kovač.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Vatikanu dr. Franjo Zenko uputio je pozdravne riječi skupu. Ispričao se što zbog proslave 100. obljetnice Zavoda sv. Jeronima nije bio u mogućnosti nazočiti simpoziju.

U ime obitelji skup je pozdravila dr. Lelja Dobronić, supruga Pavla Vuk-Pavlovića, koja je znatno doprinijela ostvarenju ove manifestacije. Na poseban način valja istaknutu ulogu još jednog člana obitelji, prof. dr. Stanimira Vuk-Pavlovića, koji se angažirao u inicijativi i organizacijskim pripremama skupa te u poticanju natječaja za studentske radove o životu i djelu Pavla Vuk-Pavlovića.

U radu simpozija te prilozima u zborniku sudjelovali su godti sa Sveučilišta u Skopju, gdje je Pavao Vuk-Pavlović djelovao od 1958. do 1971. Prof. dr. Kiril Temkov bio je student i asistent koji ga je naslijedio na katedri za etiku kada je 1971. otišao u mirovinu. Mr. Dragor Zarevski obranio je 2001. godine magistarski rad na temu “Filozofija odgoja Pavla Vuk-Pavlovića” kod prof. Temkova. Mr. Ljubiša Nikodinovski-Biš bio je student u seminaru prof. Vuk-Pavlovića i obranio je 1999. magistarski rad “Estetika teatarske radionice Filozofskog fakulteta u Skopju”. Prof. dr. Radomir Videnović obranio je doktorsku disertaciju o djelu Pavla Vuk-Pavlovića kod prof. Temkova.

Filozofsko djelovanje i opus Pavla Vuk-Pavlovića traži svestrano proučavanje i na simpoziju su prezentirani pojedini aspekti njegova bogatog opusa. U prvom dijelu riječ je o Vuk-Pavloviću kao filozofu i čovjeku, učitelju, o njegovu odnosu prema prijatelju i profesoru Gjuri Arnoldu, učenicima Mariji Bridi i Čedomilu Veljačiću. Drugi je dio o praktičnoj filozofiji i etici. Potom se tematizira estetika, pojam oblikotvornosti i filozofska poezija te osnove djelovanja estetičke radionice. Nekoliko izlaganja posvećeno je filozofijskoodgojnoj i pedagoškoj tematici. Predmet razmatranja također je odnos filozofije prema svjetovima te razmatranje historiografskog modela na primjeru djela Spinozina nauka. Na koncu je riječ o tumačenju predsokratika, vjeri i objavi u njegovu djelu, metafizici i filozofiji vrednota.

Prije simpozija proveden je natječaj za studente koji su svojim radovima tematizirali filozofsko djelo Pavla Vuk-Pavlovića. Na prijedlog odbora za ibor, prof. dr. Milana Polića i autora predgovora u okviru skupa dodijeljene su četiri nagrade i plakate za najbolje studentske radove Mladenu Planincu (Spoznajna teorija i metafizika u djelu Pavla Vuk-Pavlovića), Ivani Zagorec (Filozofija odgoja Pavla Vuk-Pavlovića), Jurju Perkoviću (Odgoj, razlozi i opasnosti njegove primjene u poimanju Pavla Vuk-Pavlovića) i Maji Horvat (Pavao Vuk-Pavlović), a radovi su objavljeni u časopisu Metodički ogledi. Sudionicima skupa uručene su plakete sa znakom Pavla Vuk-Pavlovića.

Predajući čitateljima u ruke tekstove o životu i djelu Pavla Vuk-Pavlovića želio bih uspomenu na ovoga čudotvornog maga riječi i misli prispodobiti njegovim sonetom Pred vječnošću:

TRIDESET PRVI SONET

Pred vječnošću je svaka riječ tišina
Zri k ravnovjesju leđenje i vrenje,
i najžilavije se mrvi stijenje
iza sudbine svojih razvalina.

Sve je tu svjetlo i tu sve je tmina.
I sve je bitak. I sve strasno prenje
S događajima tone u smirenje.
Pred vječnošću je svaka smrt punina.

Što spomenik tu zrači ništavnost!
Pred vječnošću je zaborava most
i blaga svijest na nje sve živote skreće.

Pred vječnošću vijset nosi prolaznost:
Obnavljat će se vedro pramaljeće,
Kom povijest više povijest biti ne će.
*

* Pavao Vuk-Pavlović, Razvaline. Skopski soneti, Skopje 1964, str. 35.

7

I. POZDRAVNI GOVORI 13

Ivo Padovan 15
Branko Jeren 16
Srećko Kovač 18
Lelja Dobronić 20

II. IZLAGANJA 23

Tomislav Ladan
Filozof kao čovjek
25

Mislav Ježić
Pavao Vuk-Pavlović kao učitelj Čedomila Veljačića
31

Franjo Zenko
Marija Brida iz Jelse – autentična učenica i sljedbenica Pavla Vuk-Pavlovića
43

Zlatko Posavac
Pavao Vuk-Pavlović o Gjuri Arnoldu – s osobitim osvrtom na estetički horizont
51

Klara Gönc Moačanin
Pavao Vuk-Pavlović i Rabindranath Tagore
99

Josip Marinković
Pavao Vuk-Pavlović kao učitelj
107

Kiril Temkov
Etičke i vrijednosne ideje u filosofskoj poeziji Pavla Vuk-Pavlovića
111

Ljerka Schiffler
Poimanje oblikotvornosti u filozofiranju Pavla Vuk-Pavlovića
127

Ljubiša Nikodinovski-Biš
Estetički pogledi Pavla Vuk-Pavlovića kao osnove djelovanja Teatarske radionice Filozofskog fakulteta u Skopju
137

Ante Vukasović
Vrijednosno i općeljudsko utemeljenje odgoja
157

Dragor Zarevski
Pedagoške ideje u okviru filosofijskog sistema Pavla Vuk-Pavlovića
171

Milan Polić
Vuk-Pavlovićeva filozofija odgoja
179

Erna Banić-Pajnić
Vuk-Pavlović o filozofiji, svijetu i svjetovima
189

Ivica Martinović
Spinozina filozofija Boga u tumačenju Pavla Vuk-Pavlovića
197

Mihaela Girardi-Karšulin
Vuk-Pavlović o predsokratovcima
205

Josip Oslić
Vjera i objava u djelu Pavla Vuk-Pavlovića
211

Radomir Videnović
Filosofije i svjetovi Pavla Vuk-Pavlovića u Spinozinom ključu
239

Pavo Barišić
Filozofija vrednota Pavla Vuk-Pavlovića
247

III. PROGRAM ZNANSTVENOG SKUPA PAVAO VUK-PAVLOVIĆ – ŽIVOT I DJELO 263

Kazalo imena 269