hrv

Croatian women philosophers in the European context

The project “Croatian women philosophers in the European context” is funded by the Croatian Science Foundation under the number UIP-2017-05-1763.

Centar za istraživanje žena u filozofiji (CIŽUF)

Misija i vizija Centra za istraživanje žena u filozofiji

Centar za istraživanje žena u filozofiji posvećen je prvenstveno povijesno-filozofskom proučavanju života i djela hrvatskih i stranih filozofkinja te recepcijom stranih filozofkinja u Hrvatskoj. Uz istraživački rad aktivnosti CIŽUFa obuhvaćaju organizaciju baze podataka, diseminaciju rezultata znanstvenoj i stručnoj zajednici, popularizaciju znanja u javnosti, suradnju s vodećim stručnjacima u području i obrazovanje novih naraštaja filozofa/kinja i znanstvenika/ca.
Centar za istraživanje žena u filozofiji, u skladu s glavnim odrednicama „Misije i vizije“ Instituta za filozofiju kako su naznačene u Strateškom programu znanstvenih istraživanja na Institutu za filozofiju za razdoblje od 2018. do 2022. godine (str. 3­–4), stremi k sljedećem:

  • baviti se znanstveno-istraživalačkim radom prema najvišim standardima znanstvene izvrsnosti;
  • postati mjesto susreta i okupljanja stručnjaka i stručnjakinja te izvrsnih istraživača i istraživačica zainteresiranih za teme kojima se CIŽUF bavi s osobitim naglaskom na mlađim istraživačima i istraživačicama;
  • uspostaviti suradnju sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu;
  • težiti što većem transferu znanja i međunarodne znanstvene razmjene putem programa Erasmus+;
  • javno se angažirati radi promocije povijesti pretežno zanemarenih filozofkinja iz prošlosti kao i filozofskog pristupa suvremenim temama vezanim uz žene u filozofiji;
  • uspostaviti suradnju sa znanstvenicima i znanstvenicama iz drugih znanosti i disciplina.

Konceptualno utemeljenje

Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF istražuje recepciju stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao teme filozofskog bavljenja. Navedena istraživanja nužan su preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već su i doprinos  razumijevanju specifične uloge žena u akademskoj zajednici i društvu općenito.

Specifične aktivnosti

Centar za istraživanje žena u filozofiji ima slijedeće aktivnosti:

  • sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama recepcije svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi;
  • organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja;
  • održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji);
  • izdavanje različitih tiskanih izdanja, prijevoda, zbornika itd.;
  • prijavljivanje na domaće i međunarodne projekte vezano uz teme kojima se CIŽUF bavi;
  • poticanje suradnje s pojedincima i institucijama u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima s posebnim naglaskom na sociologe, psihologe, povjesničare znanosti, itd.

Teme bavljenja (izbor):

  1. Istraživanje filozofskih misli hrvatskih filozofkinja, posebice:
  • Marija Gučetić kao filozofkinja – žene u renesansi;
  • Helene Druskowitz – mizogonija, sloboda volje;
  • filozofija Elze Kučera – odnos filozofije i psihologije, pitanje nacionalne filozofije;
  • Ivana Rossi – estetika;
  • Elly Ebenspanger – sloboda volje;
  • Marija Brida – hrvatska filozofija, sloboda volje;
  • Blaženka Despot – feminizam i filozofija;
  • Ljerka Schiffler – hrvatska filozofija, estetika;
  • Heda Šegvić – antička filozofija;
  • položaj, tematika, aktivnosti suvremenih filozofkinja;
  • povijest feminizma u Hrvatskoj.
  1. Recepcija stranih filozofkinja u Hrvatskoj:
  • Heloisa;
  • Simone de Beauvoir;
  • Edith Stein;
  • Hanna Arendt;
  • Elisabeth Anscombe;
  • Catherine Malabou;
  • Martha Nussbaum
  • i druge.
  1. Povijest feminističkih teorija i metateorija te njihova recepcija u Hrvatskoj.

Ustroj Centra za istraživanje žena u filozofiji

CIŽUF je ustrojen glede projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu i to na sljedeći način:

  • voditelj: Luka Boršić
  • suradnici/ce: Ivana Skuhala Karasman, doktorand/ica;
  • vanjska suradnica: Ana Maskalan

Suradnici Centra za istraživanje žena u filozofiji mogu biti svi zaposlenici/e Instituta za filozofiju koji su zainteresirani za ovu vrstu istraživanja.
Nadalje, suradnici CIŽUFa mogu biti i vanjski suradnici, to jest osobe koje nisu zaposlene na Institutu za filozofiju, a koji iskažu zanimanje za temu i imaju potrebne kvalifikacije i/ili vještine za akademsko-znanstveni rad. Vanjski suradnici nisu ni na koji poseban način afilirani s Institutom za filozofiju i s njima nije potrebno sklapati nikakve posebne ugovore. Vanjske suradnike imenuje voditelj uz suglasnost postojećih suradnika i vanjskih suradnika.
Posebice se potiče uključivanje mladih filozofa i filozofkinja u rad CIŽUFa.
Institut za filozofiju nema nikakvih financijskih obveza glede CIŽUFa mimo projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu.

Lectures & colloquia:
Matko Gjurašin, Elly Ebenspanger o slobodi volje, utorak, 11. prosinca 2018. u 17’30 sati, Mjesni odbor Knežija.
Matko Gjurašin, Elly Ebenspanger o slobodi volje, ponedjeljak, 26. studenoga 2018. u 11 sati,  Institut za filozofiju, V. kat.

The project “Croatian women philosophers in the European context” contains two main goals:

    1. The first goal is an analytic examination of Croatian women philosophers from the beginning to our day and then to write the monographic history of philosophy that would be devoted exclusively to Croatian women in philosophy in Croatia or in relation to Croatia. As a terminus post quem non we would consider those women philosophers that born in the mid-20th century who are no longer active professionally and in philosophical life. With this study of Croatian women philosophers and the consequent monographic presentation of women philosophers as a part of the Croatian philosophical heritage, we will fill in the gap in critical examination of our cultural and academic heritage, since there is no history of philosophy, textbook or compendium of women philosophers in Croatia or related to Croatia. Of course, there are texts, mostly journal articles, reviews, obituaries etc. on individual women philosophers but they are either scattered or the research behind them is unsystematic. The results of our project would offer a complete and systematic research of Croatian women philosophers especially with respect to their ties and mutual influences of the wider European context. The focus of our study will be put on the following women philosophers: Mare Gundulić Gučetić, Helene (von) Druskowitz, Elza Kučera, Ivana Rossi, Elly Ebenspanger, Marija Brida, Heda Festini, Blaženka Despot, Jasenka Kodrnja i Gordana Bosanac. Here one can immediately notice a chiasm between the first and the second woman: Mare Gundulić Gučetić was active in the second half of the 16th century while the next first Helene (von) Druskowitz was born in 1856. This 300-year gap is here because of a simple fact that there were no women philosophers in Croatia in-between the two or we are not yet conscious of their existence.
    2. The second goal is foundation and maintenance of a “Research centre for women in philosophy (RCWP)” modelled on similar centres in Europe (for example the Centre for the “History of Women Philosophers and Scientists” at the University of Paderborn, Germany). The host institution of RCWP would be Institute of Philosophy in Zagreb and RCWP would be dedicated to the historical-philosophical study of women philosophers in Croatia and the close parts of the European environment. Areas of research of RCWP would be: Croatian women philosophers, non-Croatian women philosophers who lived or live in Croatia and/or are otherwise connected with Croatia, reception of non-Croatian women philosophers in Croatia, reception of Croatian women philosophers outside Croatia, the history and development of feminism(s) in Croatia, feminist metatheory, and woman as an object of philosophical studies. Forms of activities of RCWP would be: collecting a bulk of necessary books (a library) dedicated to Croatian women philosophers, organization of scientific conferences, roundtables, workshops, summer schools, public lectures, exhibitions and other activities aiming at popularization and dissemination and exchange of knowledge; creating and maintaining a bilingual Croatian-English web page (Women in philosophy) various publications, translations etc.