eng

Heideggerova kritika onto-teološkog ustroja metafizike

191-0000000-3503
voditelj projekta dr. sc. Ivan Kordić

Sažetak:
Martin Heidegger smatra da je zapadna metafizika onto-teologija, koja je u povijesti poprimala različite oblike, ali joj je temeljna oznaka da je zaboravila bitak, te se okretala različitim oblicima i pojmovima bića, misleći pritom da govori o bitku. Središnje biće pritom je bog, koji u različitim metafizičkim modelima dobiva različita imena, ponekad i suprotstavljena, koja bi trebala odraziti smisao bitka i cjeline bića. Ovaj zaborav nastupa već u počecima grčke filozofije, koja više postavlja spoznajno-teorijsko nego ontologijsko pitanje, što se osobito intenzivira u novovjekovnoj filozofiji i znanosti i na tehnici, koja prijeti da u potpunosti ovlada čovjekom, a ne on njome. Stoga se Heidegger okreće fenomenološkom pristupu bitku, kojega razumije čovjek, koji iz praktičnog doživljavanja stvarnosti izvodi ostale spoznaje o sebi i svijetu, uvažavajući vremenitost i povijesnost. Pritom on treba doći do uvida da je i kršćanski Bog ponekad shvaćen kao metafizički, kao causa sui, koja gubi svoju biblijsku vremenitost i vjerničku neposrednost. Upravo zbog toga je i kršćanska teologija predmet njegove kritike. Budući da je Heidegger jedan od najznačajnijih suvremenih mislilaca, cilj je istražiti njegove filozofijske teze, i to u povijesnom i suvremenom kontekstu filozofijskih pitanja, koja u mnogočemu nose njegov pečat, osobito na razini filozofijske hermeneutike, koju je intenzivno razradio njegov učenik Gadamer. Očekujem da rezultat istraživanja omogući uvid u filozofijsku relevantnost Heideggerova razumijevanja metafizike, u opravdanost njegove kritike i teologije kao onto-teologije, te u važnost filozofijske hermeneutike za razumijevanje filozofije uopće, biblijske teologije i praktične filozofije. Rezultati ovog istraživanja bit će provjerljivi u studijama, koje će biti objavljene, a važnost se sastoji u komuniciranju jednog od najvažnijih mislilaca hrvatskoj filozofijskoj sredini, i to u svrhu poticanja filozofijskog dijaloga u europskom kontekstu, te uključivanja hrvatske filozofije i njezine baštine u suvremena misaona strujanja.

Suradnici:
Ivan Dugandžić
Tvrtko Jolić
Ivan Kordić

Znanstvena bibliografija