eng

Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. – 20. stoljeća

Sinopsis projektnog prijedloga

Hrvatskoj zakladi za znanost predlažemo za financijsku potporu projekt pod naslovom “Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. – 20. stoljeća”. Zahvaljujući integrativnim procesima u suvremenom svijetu temeljno pitanje za svaku sastavnicu europske i svjetske zajednice jest pitanje očuvanja vlastita identiteta. To uključuje prije svega brigu za nacionalnu kulturu, a u okviru toga i za vlastitu filozofijsku i znanstvenu tradiciju. Za hrvatsku filozofsku i znanstvenu zajednicu to postaje prioritetom napose nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Istraživanje hrvatske filozofije i znanosti započelo je krajem 19. stoljeća, no kako je svakoj generaciji nephodno vraćanje na tradiciju u svrhu preispitivanja temelja vlastitog nacionalnog identiteta, istraživanje djela hrvatskih filozofa i znanstvenika naša je trajna zadaća. U skladu s tim u okviru predloženog projekta bit će obrađene teme: “Značajke recepcije Platonove filozofije u djelima hrvatskih filozofa od 12.-16. stoljeća”; “Razvoj i promjene  filozofije aristotelizma  u 16. i 17. st.”; “Filozofija Jurja Dragišića”; “Hrvatska estetika i poetika u europskom kontekstu od 16. do 18. st.”; “Odnos prirodne filozofije i alkemije hrvatskih autora Andrije Dudića, Pavla Skalića i Frane Petrića”, “Razvitak i napuštanje alkemije u Hrvata”, “Povijest hrvatske kemije u obzoru razvitka prirodoslovlja u 19. i 20. stoljeću”, “Pregled povijesti hrvatske filozofije 19. i 20. stoljeća”.
Platonizam i aristotelizam čine okosnicu europske filozofske tradicije što se potvrđuje i u djelima većine hrvatskih filozofa. U okviru rada na temi: “Značajke recepcije Platonove filozofije u djelima hrvatskih filozofa od 12. -16. stoljeća” bit će obrađena djela nekolicine najznačajnijih hrvatskih filozofa navedenog razdoblja s polazištem u pitanju na koji se način u njima očitovao utjecaj Platonove filozofije. Istraživanje obuhvaća analizu utjecaja Platonove filozofije na uobličenje temeljnih postavki filozofije Hermana Dalmatina izložene u njegovu najznačajnijem djelu De essentiis, s naročitim obzirom na utjecaj Platonova dijaloga Timej, jednog od nautjecajnijih djela u povijesti filozofije, na uobličenje Hermanovih kozmologijskih stavova. Premda je dosad istraživano, djelo Istranina Hermana Dalmatina iz 12. stoljeća, najranijeg dosad poznatog i donekle istraženog hrvatskog filozofa, dosad nije bilo analizirano iz aspekta recepcije Platonove filozofije, pa će upravo to biti zadatak rada na ovom segmentu projekta. Na navedeni se Platonov dijalog poziva i Frane Petrić, najznačajniji hrvatski renesansni filozof, pa će u okviru projekta biti istraženo Petrićevo tumačenje Timeja s posebnim osvrtom na njegove Peripatetičke rasprave. U tom djelu, u kojem kritici podvrgava Aristotelovu filozofiju, Petrić, inače sljedbenik Platonove filozofije, osvrće se kritički na Aristotelovo slaganje (u II. svesku) te neslaganje (u III. svesku) sa stajalištima prethodnika, napose u vezi s prirodnom filozofijom. U toj kritici vrlo često poseže za Platonovim stavovima izloženima u Timeju, koje suprotstavlja Aristotelovim.
Bit će obrađeno i pitanje odnosa renesansnog (novo)platonizma i novovjekovne znanosti. Dosad je dosta pisano o ulozi renesansnog platonizma u nastajanju novovjekovne prirodne znanosti u europskim okvirima. Još uvijek međutim nije provedena jedna kritička analiza djela najznačajnijih hrvatskih renesansnih filozofa (Jurja Dragišića, Federika Grisogona, Frane Petrića, Pavla Skalića, Giulia Camilla Delminija) u kojoj bi bio propitan stvarni doprinos toga smjera renesansnog filozofiranja uspostavljanju novovjekovne znanosti. Pretpostavka rada su dosad provedena istraživanja u okviru moga dosadašnjeg projekta (“Temeljni problemi renesansnog novoplatonizma i hrvatski renesansni filozofi”).
Bez obzira na to što novinu renesansne filozofije predstavlja ponovno oživljavanje interesa za platonizam, dosadašnja istraživanja djela hrvatskih filozofa pokazuju da u njima sve do 17. stoljeća dominantnu ulogu igra aristotelizam. U radu na temi “Razvoj i promjene  filozofije aristotelizma  u 16. do 17. stoljeću” istražuje se renesansni aristotelizam za koji je karakteristična podvojenost na  filozofe kojima je aristotelizam bio vlastito filozofsko opredjeljenje i  na one koji su u razračunavanju s Aristotelom gradili vlastite pozicije. Ovim drugima pripada Frane Petrić. U ovoj temi istražit će se transformacije temeljnih peripatetičkih pojmova i pitanja koja više ne daju adekvatne odgovore na tada aktualna filozofska pitanja. U istraživanju se želi  sagledati  zašto  dolazi do tih promjena u pojmovima i stavovima i kamo su te promjene bile usmjerene (u subjektivnom i objektivnom smislu). Istraživanje će se izvršiti na djelima hrvatskih filozofa tog razdoblja (Antun Medo, Frane Petrić, Nikola Vitov Gučetić, Juraj Dubrovčanin,  Matija Frkić), u horizontu tadašnjeg aristotelizma u Italiji (npr. Piccolominija,  Mazzonija, Cremoninija). U istraživanje je uključena Petrićeva kritika aristotelizma (Discussiones peripateticae), jer ona predstavlja glavnu orijentacionu točku pri utvrđivanju transformacija u peripatetizmu koje su uslijedile. Prethodno izvršen projekt: “Grisogono i Petrić – dva svijeta renesansne filozofije” i rezultati postignuti na njemu (vidi bibliografiju projekta na CROSBI-ju (br. projekta 191-1911112-1100) pretpostavka su za predlaganje i uspješno obavljanje ovog istraživanja. Posebnost ovog istraživanja sastoji se u tome da istraživanje polazi od Petrićevih objekcija aristotelizmu kao relevantnih uvida  koji su ukazali na potrebu promjena, kao i u tome da se promjene u pojmovlju i stavovima u aristotelizmu sagledavaju u odnosu na budući razvitak novovjekovne filozofije koja aristotelizam u konačnici marginalizira kao relevantnog sugovornika. Posebnost se sastoji i u tome da će se istraživanje provoditi prvenstveno na hrvatskim renesansnim autorima. Pritom se ne radi samo o svrsi i namjeri istraživanja hrvatske filozofske baštine, nego su navedeni hrvatski autori doista paradigmatični za predloženu temu i u svoje vrijeme i u svojem području djelovanja važni sudionici u filozofskim zbivanjima. No aristotelizam i platonizam nisu striktno odvojeni pravci renesansnog mišljenja koje je po karakteru bitno sinkretističko. To se potvrđuje u djelima većine hrvatskih renesansnih filozofa, pa tako i u djelu Jurja Dragišića.
U okviru tematske cjeline “Filozofija Jurja Dragišića” istražit će se i rekonstruirati filozofija prirode hrvatskog mislioca Jurja Dragišića. Utvrdit će se koliko je originalnih teorija u svoju filozofiju prirode unio sam Dragišić, a koliko j interpretirao filozofe koji su se bavili istom temom prije njega. Istražit će se koliko su na njegova prirodno filozofsko mišljenje utjecali Aristotel, a koliko Aristotelovi srednjovjekovni interpreti. Bit će istražena Dragišićeva logika te će se ustanoviti koliko se Dragišić oslanjao u svojoj logici na Aristotela, koliko na njegovog interpreta Sv. Tomu Akvinskog, a koliko na Duns Škota. Isto tako detaljno će se analizirati recepcija Dragišićevih djela i teza u svakom pojedinom stoljeću od 16. do 21. stoljeća. Dobivena analiza će utvrditi koliko je Dragišić utjecao na razvoj određenih teorija u vremenu od 16. do 21. stoljeća. Svaka pojedina istraživana tema rezultirat će kreiranim člankom koji će biti ponuđen za objavljivanje u Hrvatskoj i inozemstvu. Za sam kraj projekta planirana je digitalna  knjižica o percepciji Dragišića u Europi od 16. – 21. stoljeća sa svim popratnim materijalima (poveznice, fotografije, analize…). Cjelokupna tematska cjelina osvijetlit će dosad nedovoljno istražena područja djelovanja hrvatskog filozofa Juraja Dragišića.
Značajan segment renesansnog mišljenja predstavljaju estetika i poetika. Stoga će u okviru projekta biti obrađen i taj segment pod naslovom “Hrvatska estetika i poetika u europskom kontekstu od 16 do 18. stoljeća”. Istraživanje se temelji na komparativnom sagledavanju misli hrvatskih i talijanskih teoretičara umjetnosti 16., 17. i 18. stoljeća. U središte analize postavljaju se tema ljepote i ljubavi te sam proces pjesničkog stvaranja kako ih poimaju i tumače Frane Petrić, Annibale Romei, Fran Krsto Frankopan, Emanuele Tesauro i Giambattista Vico.
U okviru rada na ovoj temi  predviđeno je i istraživanje baroknog poimanja ljepote na primjeru pjesničke ostavštine Frana Krste Frankopana. Barokna se koncepcija ljepote i ljubavi analizira kroz odnos spram renesansnog novoplatonovskog koncepta ljepote i ljubavi. U tu se svrhu analiziraju Frankopanove ljubavne i pobožne pjesme. Tema obuhvaća i istraživanje poetike Frane Petrića koje je  usredotočeno je na utvrđivanje mjesta i značenja Petrićeve Poetike u okviru talijanske kasnorenesansne teorije umjetnosti. Na nekoliko primjera estetičke teorije kasnog 16. i početka 17. stoljeća u Italiji, u radu se sagledava i ispituje: 1) u čemu se mogu jasno prepoznati podudarnosti Petrićevih koncepcija s onima kasnorenesansnih teoretičara umjetnosti (Tasso, Mazzoni, Pellegrino, Comanini, Lomazzo, Zuccaro) i 2) za koje se segmente njegove misli u okviru kasnorenesansne estetičke teorije može reći da su originalna. Zaključno će se pokušati pokazati da je Petrić dao znatan doprinos svim navedenim problemima estetičke teorije kasnog 16. i početku 17. Stoljeća te da se on, ne samo dokazao kao dostojan sugovornik u kasnorenesansnom promišljanju, već da je određenim koncepcijama pokazao i svoju originalnost. Istraživanje uključuje i rasvjetljavanje  odnosa svjesnog i nesvjesnog u pjesničkoj djelatnosti kod Frane Petrića.
Za renesansno je mišljenje odredbeno prožimanje različitih filozofskih tradicija, ali i to da je njen sastavni dio prirodna filozofija, koja se  krajem renesanse postupno izdvaja iz okrilja filozofije, i sve se više osamostaljujući  prelazi u prirodnu znanost. To se pokazuje u istraživanju “Odnos prirodne filozofije i alkemije hrvatskih autora Andrije Dudića, Pavla Skalića i Frane Petrića”. U okviru rada na ovoj temi će se istražiti spisi hrvatskih renesansnih autora, s osobitim težištem na njihovim alkemijskim i ijatrokemijskim gledištima. Nakon analize, tumačenja i valorizacije tih gledišta trebala bi se dobiti zaokružena slika o udjelu doprinosa hrvatskih autora u razvitku renesansnih prirodoslovnih pogleda.
Bit će analiziran dio pisama iz prepiske, njih oko 2000, renesansnog prirodnog filozofa i humanista Andrije Dudića (1533.-1589), pri čemu će ujedno biti valorizirana njegova alkemijskih i ijatrokemijskih gledišta u europskom kontekstu. Bit će osim toga istražena i istumačena alkemijska i ijatrokemijska gledišta u enciklopedijskom djelu Epistemon (1559.) hrvatskog renesansnog prirodnog filozofa i polihistora Pavla Skalića te će biti analiziran odnos prirodne filozofije i inkorporiranih kemijskih pitanja u njoj u djelu glasovitog renesansnog autora Crešanina Frane Petrića Nova sveopća filozofija (1591) i u četiri dijela njegovih Peripatetičkih rasprava.
Proces izdvajanja prirodne znanosti iz okrilja filozofije koji traje od konca renesanse sve do 18. stoljeća bit će istraživan i u okviru rada na temi “Razvitak i napuštanje alkemije u Hrvata”. Alkemija u Hrvata se može pratiti u razdoblju od srednjeg vijeka do konca 17. stoljeća. Pretpostavka za rad na ovoj temi je dosadašnji rad na projektu MZOS-A: “Odnos prirodne filozofije i alkemije u renesansi u Hrvata”. Rezultati tog rada su objavljeni u časopisima Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, u Acta medico-historica Adriatica AMHA, u Poligrafima (Ljubljana), u Jahrbuchu i drugdje. Ovo je nastavak rada na dosadašnjem projektu.
Vrednovat će se alkemijska djela Daniela Istranina Poema o kamenu mudraca i Petra Bona Novi dragocjeni biser, koja su nastala u prvoj polovici 14. stoljeća. Iz dosadašnjih istraživanja moguće je zaključiti da su gledišta tih hrvatskih autora direktno utjecala na razvitak europske alkemije, a ne obrnuto, pa će se istražiti njihova recepcija u Europi. Prvo djelo se nalazi u Znanstvenoj knjižnici u Puli, a drugo u zagrebačkoj Metropolitani. Oba su objavljena u europskoj zbirci alkemijskih tekstova (Tiskara Aldus, Venecija, 1546.).
Bit će istraženo alkemijsko umijeće i alkemijski nauk Julija Camilla Delminija, Duvnjanina (1479.-1544) iz njegova rukopisa o transmutaciji metala, koji je već naručen iz biblioteke Girolamini iz Napulja (Cod. S.M. XXVIII). Taj tekst će se protumačiti i valorizirati usporedbom s alkemijskim pogledima europskih renesansnih prirodnih filozofa. U istoj godini će se proučiti tekstovi europskih autora koji su pisali o alkemijskom umijeću kraljice Barbare Celjske (1381.-1451), koja je u podrumu svog dvorca u Samoboru izvodila transmutaciju metala. O tome je pisao njen suvremenik Johanna von Laaza u spisu Via Universalis , koji ju je posjetio, a kasnije i Basilius Valentinus u sedmom izdanju predgovora svog djela Kemijski spisi (1646).
Istražit će se stavovi o alkemiji hrvatskog renesansnog prirodnog filozofa i liječnika Federika Grisogona (1472.-1538), koja je on izložio u svom spisu  Rasprave o načinu dijagnosticiranja u kolegiju…(1528). Nakon tumačenja, njegovi stavovi će se usporediti s alkemijskim gledištima renesansnih prirodnih filozofa i to s onima koji su odobravali li pak osporavali alkemijski nauk. U istoj godini će se protumačiti i rukopis anonimnog autora o pripravi kamena mudraca, koji se čuva u zagrebačkoj Metropolitani.
Bit će istražen način i vremenski slijed napuštanja alkemijskog nauka u Hrvata. U tu svrhu će se proučiti djelo pulskog profesora Ivana Brattija Rasprava o staroj i novoj medicini (1512) o liječenju prirodnim i umjetnim zlatom. Poznato je da se nakon Paracelsusove smrti (1541) okupljaju prirodoslovci, liječnici i prirodni filozofi po cijeloj Europi u snažni paracelsusovski pokret, pa razlikujemo prvu i drugu generaciju paracelsusovaca. Ustanovljeno je da se u drugu generaciju može ubrojiti varaždinski gradski fizik i prirodni filozof Ivan Leopold Payer (rođen oko 1660), koji je početkom 18. stoljeća, preuzeo nova gledišta o vodi, a ne o kamenu mudraca kao izvoru života, pa s njim u Hrvatskoj započinju kemijske analize ljekovitih voda. Stoga će se protumačiti i u europskom kontekstu valorizirati Payerov tekst  Prilagođena osnova prirode lječiteljice (1710).
Istraživanje specifičnog područja novovjekovne znanosti provodi se u radu na temi  “Povijest hrvatske kemije u obzoru razvitka prirodoslovlja u 19. i 20. stoljeću”. Na temelju dosadašnjih istraživanja u kojima je dan pregled  razvitka kemije u 20. stoljeću, kroz događaje i ljude oko njih u zasebnoj ediciji i u serijalu radova u časopisu “Kemija u industriji-povijest”, pokazalo se da je potrebno dublje istražiti znanstvene pravce ideje i metode u hrvatskoj kemiji  u ovom razdoblju. Stoga će najprije biti istražen prodor i recepcija prirodnih znanosti u hrvatsko društvo, osobito nakon osnivanja Hrvatskog naravoslovnog društva (1885) i suprotstavljanja hrvatskih teologa tom prodoru. Odbacit će se teza o prirodnim znanostima kao izvoru ateizma. Usporedit će se i početak eksperimentalnih istraživanja u Hrvatskoj s onima u Europi i to nakon što je Justus von Liebig uveo eksperimentalne temelje prirodoslovnim istraživanjima. U tom kontekstu valorizirat će se rad Pavla Žulića, koji je pripadao europskom Liebigovom geneološkom stablu.  Bit će obrađena prirodoslovna terminologija na hrvatskom jeziku i prvi tekstovi prirodoslovaca koji objavljuju u Hrvatskoj (J. Partaš, S. Rikupljanje Brusina, P. Žulić i drugi) te recepcija i suvremenost europskih gledišta u tim tekstovima sve do osnutka prirodoslovnih katedri na modernom Sveučilištu u Zagrebu (1876). Pokazat će se zašto do najvažnijih znanstvenih otkrića u Hrvatskoj dolazi na razmeđu 19. i 20. stoljeća (A. Mohorovičić, S. Penkala, D. Swarz, F. Kovačević i drugi). Istražit će se razvitak kemije i prirodoslovlja uoči, za vrijeme i nakon NDH, što je za sada nepoznato. Na temelju toga će se revalorizirati dosadašnje spoznaje o razvitku kemije u Prvoj Jugoslaviji, u doba NDH i nakon toga. Tako će se suvremenim metodama usporediti znanstvena produkcija u Hrvatskoj u ta tri razdoblja. Bit će valorizirani važnost i značenje usavršavanja hrvatskih učenjaka u stranim znanstvenim središtima te transfer i recepcija tako stečenih suvremenih spoznaja u Hrvatsku. Pokazat će se kako prihvaćanjem suvremenih ideja i metoda iz europskih središta hrvatska znanstvena sredina vrlo brzo dostiže znanstvenu sredinu vodećih europskih središta i to osobito nakon utemeljenja Instituta Ruđer Bošković (1960). U tom kontekstu pokušat će se odgovoriti na pitanje zašto je upravo kemija dala hrvatskom narodu dva nobelovca.
U okviru tematske cjeline “Pregled povijesti hrvatske filozofije 19. i 20. stoljeća” istražit će se i rasvijetliti u europskom kontekstu glavni filozofski pravci, autori i djela koja su stvarali hrvatski filozofi i znanstvenici u 19. i 20. stoljeću. Posebice će se tematizirati utjecaj filozofskih učilišta i pojedinih filozofskih pravaca i predstavnika na izgradnju i razvoj znanosti te oblikovanje pojedinih znanstvenih disciplina. Polazište je istraživanja hipoteza da se u filozofskom i znanstvenom stvaralaštvu u Hrvatskoj dadu prepoznati i potvrditi temeljne orijentacije europske filozofije i znanosti navedenoga razdoblja. Povijesni prikaz započinje prodorom i recepcijom ideja prosvjetiteljstva početkom 19. stoljeća i završava raspravama o pojavi globalizacije i aktualnih filozofskih i temeljnih znanstvenih pitanja na kraju 20. stoljeća. Istražit će se od početka 19. stoljeća modernizacija metoda znanstvenoga mišljenja, oblikovanje novih stajališta i pogleda u raspravi između filozofije i znanosti te začetak izgradnje filozofije na hrvatskom narodnom jeziku. Rasvijetlit će se recepcija Kantove filozofije i pokušaj spajanja kritičkoga mišljenja s postavkama skolastike. Nadalje će se istražiti razvoj pravne i političke filozofije, a potom oblikovanje školske praktične filozofije na visokim učilištima te idejni temelji hrvatskoga državnog prava i osebujne filozofije pravaštva. Važne su teme istraživanja pojava neoskolastike koja vrhuni na prijelomu stoljeća te akademska filozofija koja se  oslanja na herbartovski formalizam. U pregledu razvoja hrvatske filozofije u 20. stoljeću prvo se tematiziraju akademska filozofija i pravci neoskolastičkoga mišljenja. Potom se istražuju razvoj neomarksizma, filozofije egzistencije, personalizma, praktične filozofije, analitičke filozofije, filozofije znanosti i jezika. Za istaknutije autore prikazat će se ključne postavke i promišljanja u važnijim djelima. Na kraju će se izraditi selektirana bibliografija izvorne i sekundarne literature koja se odnosi na ovo razdoblje.

Trajanje projekta

Od 1. lipnja 2014. do 31. svibnja 2018

Voditeljica projekta

dr. sc. Erna Banić-Pajnić
erna@ifzg.hr
Institut za filozofiju, Zagreb
Ulica grada Vukovara 54, 10000
Tel. +385 1 6111 532, +385 1 6111 984
Fax. +385 1 6150 338
www.ifzg.hr

Suradnici na projektu

dr. sc. Pavo Barišić
Institut za filozofiju, Zagreb
pavo@ifzg.hr

dr. sc. Bruno Ćurko
Institut za filozofiju, Zagreb
bcurko@ifzg.hr

dr. sc. Mihaela Girardi-Karšulin
Institut za filozofiju, Zagreb
mihaela.girardi-karsulin@zg.t-com.hr

dr. sc. Željka Metesi Deronjić
Institut za filozofiju, Zagreb
zmetesi@yahoo.com

prof. dr. sc. Snježana Paušek-Baždar
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
spbazdar@hazu.hr

akademik Nenad Trinajstić, prof. dr. sc.
trina@irb.hr 

mag. (dipl.) Vanja Flegar
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
vanja@hazu.hr 

26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017. [fotografije]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Problem materije u filozofiji Frane Petrića (Franciscus Patricius) / Problem of Matter in the Philosophy of Frane Petrić (Franciscus Patricius)”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb), “Povratak prirodi – Rousseauov utjecaj na Antu Starčevića / Rückkehr zur Natur – Rousseaus Einfluss auf Ante Starčević”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

BRUNO ĆURKO (Split), “Zastupljenost hrvatskih mislilaca u Inventarnoj knjizi Knjižnice samostana sv. Frane u Zadru (I. dio) / Croatian Thinkers in the Inventory Book of the Library of the Monastery of St. Francis in Zadar (Part I) “, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Pavao Skalić i Juraj Dubrovčanin o magiji / Pavao Skalić and Juraj Dubrovčanin About Magic”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Peripatetička astrologija: Raguseius i Frkić / Peripatetische Astrologie: Raguseius und Frkić”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Deset Petrićevih pisama Oraziju Ariostu / Ten Petrić’s Letters to Orazio Ariosto”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Paracelsusovi sljedbenici u Hrvatskoj / Paracelsus’s Followers in Croatia”, 26. Dani Frane Petrića / 26th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 27-30. rujna 2017.

7th European Variety in University Chemistry Education, University Chemistry Education for the Challenges of Contemporary Society, Beograd, 28-30. lipnja, 2017. [fotografije]

VANJA FLEGAR, SUZANA INIĆ i JASNA JABLAN, “Understanding the development of teaching chemistry at university in Croatia”7th European Variety in University Chemistry Education, University Chemistry Education for the Challenges of Contemporary Society, Beograd, 28-30. lipnja, 2017.

VANJA FLEGAR, SUZANA INIĆ i JASNA JABLAN, “The development of Croatian chemical nomenclature through secondary school textbooks”7th European Variety in University Chemistry Education, University Chemistry Education for the Challenges of Contemporary Society, Beograd, 28-30. lipnja, 2017.

Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017. [program] [plakat] [fotografije]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Značajke platonizma u Hermana Dalmatina i Frane Petrića s posebnim obzirom na recepciju Timeja, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

BRUNO ĆURKO (Split), “Hrvatski renesansni filozofi u dvama djelima iz 21. stoljeća”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

VANJA FLEGAR, MARTIN KUHAR (Zagreb), “Razvoj povijesti znanosti od početka 20. stoljeća do danas kroz kemiju i medicinu”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Raguseiusovo tumačenje predmeta prirodne filozofije i konsekvencije koje iz toga proizlaze za ‘znanost o nebu'”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Profesorska djelatnost Ivane Rossi, prve doktorice filozofije u Hrvatskoj”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Emilij Laszowski o alkemiji”Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

NENAD TRINAJSTIĆ (Zagreb), “Moje doktorandice i doktorandi iz matematičke kemije”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3, Institut za filozofiju, Zagreb, 25-26. svibnja 2017.

25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016. [program]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Koncepcija čovjeka u De essentiis Hermana Dalmatina / The Conception of Man in Hermannus Dalmata’s De essentiis“, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb / Split), “Filozofija kulture Pavla Vuk- Pavlovića s posebnim pogledom na politiku / Pavao Vuk-Pavlović’s Philosophy of Culture with Special Regard to Politics”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

BRUNO ĆURKO (Zadar), “Juraj Dragišić u suvremenim enciklopedijama i biografijama / Juraj Dragišić in Contemporary Encyclopaedias and Biographies”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Hrvatski učenjaci u Dudićevoj korespondenciji / Croatian Scholars in Dudić’s Correspondence”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Georgius Raguseius (?–1622): učeni aristotelovac i profesor filozofije u Padovi / Georgius Raguseius (?–1622): ein gelehrter Aristoteliker und Philosophieprofessor in Padua”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Frane Petrić o polusvetome pjesništvu / Frane Petrić on Semisacred Poetry”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Pavao Vuk-Pavlović o ulozi estetike i umjetnosti u odgoju ličnosti / Pavao Vuk- Pavlović on the Role of Aesthetics and Art in the Upbringing of Personality“, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Spis Giulia Camilla Delminija o filozofima prirode i transmutaciji tvari / Giulio Camillo Delminio’s Writings on Philosophers of Nature and Transmutation of Matter”, 25. Dani Frane Petrića / 25th Days of Frane Petrić, simpozij Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu / Symposium Croatian Philosophy in Interaction and Context, Cres, 28. rujna – 1. listopada 2016.

Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016. [program] [plakat] [fotografije]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Tumačenje Timeja: o nebu, nižim božanstvima i nebeskim duhovima (Kalcidije i Herman Dalmatin)”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb / Split), “Filozofijska antropologija u Hrvatskoj”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

BRUNO ĆURKO (Zadar) i MATIJA MATO ŠKERBIĆ (Varaždin / Zagreb), “Samostan Reda kapucina u Varaždinu kao mjesto studija filozofije unutar Štajerske kapucinske provincije (Provinciae Styriae) između 1705. i 1783.”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Promjene u tumačenju kometa Andrije Dudića nakon objave njegova djela De cometarum significatione commentariolus 1579. godine”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Antun Medo: aristotelovac – samouk šesnaestog stoljeća”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Frane Petrić o svetom pjesništvu”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Alkemijski pokusi Barbare Celjske iz pera Basiliusa Valentinusa”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 2, Institut za filozofiju, Zagreb, 19-20. svibnja 2016.

Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a, Zagreb, 26. veljače 2016. [plakat][fotografije]

VANJA FLEGAR, “Prvi sveučilišni priručnici i udžbenici iz kemije u Hrvatskoj”, Simpozij studenata doktorskih studija PMF-a, Zagreb, 26. veljače 2016.

Međunarodni znanstveni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, Hrvatski prirodoslovci 24 – Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u BiH, Sarajevo, 23-24. listopada 2015. [fotografije]

VANJA FLEGAR i SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR, “Mladen Deželić – gradnja Prirodno-matematičkog fakulteta i početci nastave i znanstvenih istraživanja iz kemije u Sarajevu”, međunarodni znanstveni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, Hrvatski prirodoslovci 24 – Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u BiH, Sarajevo, 23-24. listopada 2015.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR i VANJA FLEGAR, “Franjo Krleža i razvitak hrvatske i bosanskohercegovačke kemije”, međunarodni znanstveni skup Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice Hrvatske, Hrvatski prirodoslovci 24 – Uloga Hrvata znanstvenika u razvoju prirodoslovlja u BiH, Sarajevo, 23-24. listopada 2015.

24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015. [fotografije]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Jedno čitanje Platonova Timeja u 12. stoljeću / One Way of Reading Plato’s Timaeus in the 12th Century”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb / Split), “Odnos Ivana Mažuranića i Ante Starčevića s motrišta filozofije prava: Tko je autor Političkih iskrica? / Relationship between Ivan Mažuranić and Ante Starčević from the Point of View of Philosophy of Law: Who is the author of Political Sparkles?”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

BRUNO ĆURKO (Zagreb), “Prisutnost Jurja Dragišića u digitaliziranim djelima iz 20. i 21. stoljeća / Juraj Dragišić in the Digitized Works of the 20th and 21st Century”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Andrija Dudić i novum lumen godine 1572. / Andrija Dudić and novum lumen from 1572″, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Gučetićev komentar Averoesova djela De substantia orbis, Agostino Nifo i pogled prema naprijed / Gučetić’s Commentary of Averroes’ Work De substantia orbis, Agostino Nifo and a View Ahead”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), Mimesis, Platon i Petrić / Mimesis, Plato and Petrić”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Razlike u shvaćanju alkemijskog nauka između suvremenika Daniela Istranina i Petra Bona / Differences in Understanding Alchemy between the Contemporaries Daniel of Istria and Petar Bono”, 24. Dani Frane Petrića / 24th Days of Frane Petrić, 22. simpozij S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskom kontekstu / 22nd Symposium With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 23-26. rujna 2015.

Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015. [program] [plakat] [fotografije]

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Poimanje materije u Kalcidijevu komentaru Timeja i u djelu Hermana Dalmatina De essentiis, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb), “Fenomenologija i filozofijska antropologija u Hrvatskoj”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

BRUNO ĆURKO (Zagreb), “Dragišić o kretanju u devetoj knjizi De natura angelica, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Dio prepiske Andrije Dudića o Georgu Joachimu Rheticusu”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Pretpostavke kritike Aristotela u Peripatetičkim raspravama Frane Petrića (II.)”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Petrić i grčko poimanje umjetnosti”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Uloga kamena mudraca u djelu Petra Bona Pretiosa margarita novella, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

NENAD TRINAJSTIĆ i SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Početci organiziranog promicanja prirodoslovlja u Hrvatskoj”, Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, Institut za filozofiju, Zagreb, 28-29. svibnja 2015.

24. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 21-24. travnja 2015.

VANJA FLEGAR I SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR, “Odraz Mendeljejevog periodnog sustava elemenata u hrvatskoj kemiji”, 24. hrvatski skup kemičara i kemijskih inženjera, Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, 21-24. travnja 2015.

Serija predavanja Renaissance and Early modern times, Palacký University Olomouc (Češka), 11. studenog 2014.

BRUNO ĆURKO, “Two Croatian philosophers: Georgius Benignus and Fredericus Chrysogonus” održano u sklopu serije predavanja Renaissance and Early modern times, Palacký University Olomouc (Češka), 11. studenog 2014.

S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, simpozij u sklopu 23. Dana Frane Petrića, Cres, 24-27. rujna 2014.

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Prisutnost Platonove filozofije u djelu De essentiis Hermana Dalmatina / The Presence of Plato’s Philosophy in the Work De essentiis by Herman Dalmatin”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb), “Neoskolastika u Hrvatskoj / Neoscholastic philosophy in Croatia”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

BRUNO ĆURKO (Zagreb), “Prisutnost Jurja Dragišića u digitaliziranim djelima iz 16. stoljeća / Juraj Dragišić in the Digitized Works from the Sixteenth Century”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Razvrstavanje korespondencije Andrije Dudića (1533–1589) / Classification of the Correspondence of Andrija Dudić (1533–1589)”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Pretpostavke Petrićeve kritike Aristotela / Presuppositions of Petrić’s Criticism of Aristotle”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Petrićev odgovor Cesareu Cremoniniju na njegove prigovore uz La deca disputata (1586) / Petrić’s Reply to Cesare Cremonini’s Objections to La deca disputata (1586)”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Uvid u alkemijski tekst Ivana Brattija, prvoga hrvatskog paracelsusovca / An Insight into an Alchemical Text of Giovanni Bratti, the First Croatian Paracelsian”, S Petrićem u žarištu: Hrvatski filozofi u europskome kontekstu / With Petrić in Focus: Croatian Philosophers in the European Context, Cres, 24-27. rujna 2014.

Metafisica, legge e storia: ricerche e prospettive su Giambattista Vico, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 15. i 16. srpnja 2014.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “The Meaning and Role of ingegno in Patrizi’s and Vico’s Poetics”, Metafisica, legge e storia: ricerche e prospettive su Giambattista Vico, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 15. i 16. srpnja 2014.

Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 12-14. lipnja 2014.

ERNA BANIĆ-PAJNIĆ (Zagreb), “Dosadašnje interpretacije renesansne filozofije u Hrvatskoj i uloga časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine / The Former Interpretations of Renaissance Philosophy in Croatia and the Significance of the Journal Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 13. lipnja 2014.

PAVO BARIŠIĆ (Zagreb), “Filozofija u Hrvatskoj prve polovice 20. stoljeća / Philosophy in Croatia of the First Half of the 20th Century”, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 12. lipnja 2014.

VANJA FLEGAR (Zagreb), “Juraj Dubrovčanin o magiji / »De Magia« by Juraj Dubrovčanin (Georgius Raguseius)”, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 13. lipnja 2014.

MIHAELA GIRARDI-KARŠULIN (Zagreb), “Četiri Petrićeve posvete u Peripatetičkim raspravama / Die vier Widmungen in Petrićs Discussiones peripateticae, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 14. lipnja 2014.

ŽELJKA METESI DERONJIĆ (Zagreb), “Jedno otvoreno pitanje Petrićeve poetike / One Open Question of Patriziʼs Poetics”, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 14. lipnja 2014.

SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR (Zagreb), “Dodiri i promišljanja prirodne filozofije, alkemije i kemije u Prilozima za istraživanje hrvatske filozofske baštine / Touches and Considerations of Natural Philosophy, Alchemy and Chemistry in the Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Hrvatska filozofska baština, znanstveni skup prigodom 40. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Institut za filozofiju, Zagreb, 13. lipnja 2014.

Predstavljanje knjige: Snježana Paušek-Baždar, Hrvatski alkemičari tijekom stoljeća, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, utorak, 13. lipnja 2017. u 12 sati. Na predstavljanju knjige sudjelovali: Erna Banić-Pajnić, Leo Klasinc, Zvonko Kusić, Snježana Paušek-Baždar, Nenad Trinajstić i Ante Žužul.

Radionica u sklopu projekta “Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. do 20. stoljeća”, Srednja škola Obrovac, 10. listopada 2016. u 10:00 sati. Sudjelovali su: Željka Metesi Deronjić, Vanja Flegar i Bruno Ćurko. [plakat] [fotografije]

Tribina Eppur si muove, “Herman Dalmatin i uspostavljanje filozofsko-znanstvenih veza Istoka i Zapada”, Galerija Kupola Gradske knjižnice, 26. listopada. 2016. u 19 sati. Sudjelovali: voditeljica dr. sc. Erna Banić-Pajnić, dr. sc. Snježana Paušek-Baždar i dr. sc. Stipe Kutleša.

Predavanje i radionica: Uloga filozofije i znanosti u suvremenom društvu kroz djela hrvatskih filozofa i znanstvenika, Institut za filozofiju, 12-13. veljače 2016. Dr. Giannis Stamatellos (The American College of Greece) održao je predavanje pod naslovom “Giordano Bruno and Plotinus on World Soul”. Na radionici su sudjelovali: Erna Banić-Pajnić, Giannis Stamatellos, Željka Metesi Deronjić, Vanja Flegar i Bruno Ćurko. [plakat] [program] [fotografije]

Erna Banić-Pajnić i Snježana Paušek-Baždar o znanstvenom skupu Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra, 4. lipnja 2015, HTV1 Društvena mreža – znanstveni četvrtak.

Bruno Ćurko i Željka Metesi Deronjić sudjelovali su na radionici Hrvatska renesansna filozofija, Elektrostrojarska škola Varaždin, 26. svibnja 2015. [fotografije]

Erna Banić-Pajnić održala je u okviru projekta HRZZ Croatian Philosophy and Science in the European Context Between the 12th and 20th Century izlaganje Značajke recepcije Platonove filozofije u djelu Hermana Dalmatina De essentiis u petak 28. studenoga 2014. u 11’00 sati u Velikoj dvorani. Izlaganje je dio niza kolokvija Instituta za filozofiju.

Mihaela Girardi-Karšulin održala je u okviru projekta HRZZ Croatian Philosophy and Science in the European Context Between the 12th and 20th Century izlaganje Izvori Petrićeve kritike Aristotela u srijedu 19. studenoga 2014. u 11’00 sati u Velikoj dvorani. Izlaganje je dio niza kolokvija Instituta za filozofiju.

Predstavljanje projekta Hrvatska filozofija i znanost u europskom kontekstu od 12. do 20. stoljeća voditeljice Erne Banić-Pajnić, srijeda, 12. studenoga 2014. u 11’00 sati, V. kat.

Erna Banić-Pajnić, “Platonizam u djelu Hermana Dalmatina De essentiis. Uz pitanje o izvorima Hermanove filozofije”, Filozofska istraživanja, 35/1 (2015), 117-135.

Erna Banić-Pajnić, “Na Platonovu tragu: Kalcidije i Herman Dalmatin o problemu materije”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 41/2(82) (2015), priređeno za tisak.

Vanja Flegar, “Snježana Paušek-Baždar, Nenad Trinajstić, Croatian Chemistry in the 20th Century: People and Events, Croatica chemica acta 88/2 (2015), CCVII-CCVIII.

Vanja Flegar, “S. Paušek-Baždar i N. Trinajstić, Hrvatska kemija u 20. stoljeću – ljudi i događaji, Kemija u industriji 64/1-2 (2015), 68.

Vanja Flegar, Snježana Paušek-Baždar, “Mladen Deželić – gradnja Prirodno-matematičkog fakulteta i početci nastave i znanstvenih istraživanja iz kemije u Sarajevu”, Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske 15/1-2 (2015), 79-101.

Vanja Flegar, “Znanstveni skup uz 40. obljetnicu časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014), 528-540.

Mihaela Girardi-Karšulin, “Pretpostavke Petrićeve kritike Aristotela: Pleton, Valla i Nizolio”, članak prihvaćen za tisak u Prilozima na sastanku redakcije od 25. studenoga 2015. s kategorizacijom izvorni znanstveni članak. Rasprava izrađena je na projektu “Croatian Philosophy and Science in the European Context Between the 12th and 20th Century”, br. 3524, financiranom od Hrvatske zaklade za znanost.

Mihaela Girardi-Karšulin, “Posvete u Discussiones peripateticae Frane Petrića”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014), 397-417.

Željka Metesi Deronjić, “Znanstveni skup ‘Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra'”, Filozofska istraživanja 35/2 (2015), 380-383.

Željka Metesi Deronjić, “23. Dani Frane Petrića, simpozij ‘S Petrićem u žarištu'”, Filozofska istraživanja 34/4 (2014), 667-669.

Željka Metesi Deronjić, “A New Research Project on the Croatian Philosophical and Scientific Heritage at the Institute of Philosophy in Zagreb”, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 40/2(80) (2014), 560-568.

Snježana Paušek-Baždar, Vanja Flegar, “Franjo Krleža i razvitak hrvatske i bosanskohercegovačke kemije”, Prirodoslovlje: časopis Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske 15/1-2 (2015), 165-179.