eng

Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu

U projektu Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu imamo dva cilja:

    1. Prvi je cilj analitički proučiti hrvatske filozofkinje od počeka do naših dana i potom napisati monografsku povijest filozofije koja bi bila posvećena isključivo hrvatskim ženama u filozofiji u Hrvatskoj ili vezano uz Hrvatsku. Kao terminus post quem non bismo uzeli filozofkinje rođene sredinom 20. stoljeća a koje više nisu aktivne u filozofskom životu i stvaralaštvu. Ovim proučavanjem hrvatskih filozofkinja i posljedičnog monografskog prikaza filozofkinja u hrvatskoj filozofskoj baštini želimo ispuniti prazninu u sustavnom proučavanju našeg intelektualnog i društvenog nasljeđa budući da dosad u Hrvatskoj nema ni jedne povijesti filozofije, udžbenika ili kompendija u kojem bi se analizirale i sustavno prezentirale filozofske misli filozofkinja u Hrvatskoj ili vezanim za Hrvatsku. Postoje, naravno, pojedinačnih radova, članaka, prikaza itd. o pojedinim filozofkinjama, no osim što ih je vrlo malo, istraživana dosad su nesustavna. Rezultati našeg projekta bili bi sustavno i cjelovito istražene sljedeće filozofkinje: Mare Gundulić Gučetić, Helene (von) Druskowitz, Elza Kučera, Ivana Rossi, Elly Ebenspanger, Marija Brida, Heda Festini, Blaženka Despot, Jasenka Kodrnja i Gordana Bosanac. Ovdje se može primijetiti “rupa” od tristotinjak godina između Mare Gundulić Gučetić iz sredine 16. stoljeća i Helene (von) Druskowitz koja je rođena 1856. godine. Ta je praznina posljedica toga što unutar toga razdoblja jednostavno nema hrvatskih filozofkinja ili još jednostavno ne znamo za njih.
    2. Drugi je cilj uspostaviti Centar za istraživanje žena u filozofiji (CIŽUF) koji bismo osnovali pri Institutu za filozofiju u Zagrebu po uzoru na slične takve centre u Europi (primjerice „Center History of Women Philosophers and Scientists“ pri Sveučilištu u Paderbornu, Njemačka) što dopušta Statut i Strategija Instituta za filozofiju. Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF bi kao predmet istraživanja imao i recepcije stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao predmeta filozofskog bavljenja. To je nužan preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već i svjedoči o posebnoj ulozi žena u akademskoj zajednici i društvu općenito. CIŽUF bi poticao suradnju s pojedincima i institucijama iz svih znanstvenih područja koji bi iskazali interes za interdisciplinarno istraživanje vezano uz predmete bavljenja CIŽUF. Oblici aktivnosti CIŽUF bi bili sljedeći: sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama, recepcija svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi; organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja; održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji); različita tiskana izdanja, prijevodi, zbornici itd.