Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu
Projekt “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu” financira Hrvatska zaklada za znanost pod brojem UIP-2017-05-1763.
Centar za istraživanje žena u filozofiji posvećen je prvenstveno povijesno-filozofskom proučavanju života i djela hrvatskih i stranih filozofkinja te recepcijom stranih filozofkinja u Hrvatskoj. Uz istraživački rad aktivnosti CIŽUFa obuhvaćaju organizaciju baze podataka, diseminaciju rezultata znanstvenoj i stručnoj zajednici, popularizaciju znanja u javnosti, suradnju s vodećim stručnjacima u području i obrazovanje novih naraštaja filozofa/kinja i znanstvenika/ca.
Centar za istraživanje žena u filozofiji, u skladu s glavnim odrednicama „Misije i vizije“ Instituta za filozofiju kako su naznačene u Strateškom programu znanstvenih istraživanja na Institutu za filozofiju za razdoblje od 2018. do 2022. godine (str. 3–4), stremi k sljedećem:
- baviti se znanstveno-istraživalačkim radom prema najvišim standardima znanstvene izvrsnosti;
- postati mjesto susreta i okupljanja stručnjaka i stručnjakinja te izvrsnih istraživača i istraživačica zainteresiranih za teme kojima se CIŽUF bavi s osobitim naglaskom na mlađim istraživačima i istraživačicama;
- uspostaviti suradnju sa srodnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu;
- težiti što većem transferu znanja i međunarodne znanstvene razmjene putem programa Erasmus+;
- javno se angažirati radi promocije povijesti pretežno zanemarenih filozofkinja iz prošlosti kao i filozofskog pristupa suvremenim temama vezanim uz žene u filozofiji;
- uspostaviti suradnju sa znanstvenicima i znanstvenicama iz drugih znanosti i disciplina.
Konceptualno utemeljenje
Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF istražuje recepciju stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao teme filozofskog bavljenja. Navedena istraživanja nužan su preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već su i doprinos razumijevanju specifične uloge žena u akademskoj zajednici i društvu općenito.
Specifične aktivnosti
Centar za istraživanje žena u filozofiji ima slijedeće aktivnosti:
- sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama recepcije svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi;
- organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja;
- održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji);
- izdavanje različitih tiskanih izdanja, prijevoda, zbornika itd.;
- prijavljivanje na domaće i međunarodne projekte vezano uz teme kojima se CIŽUF bavi;
- poticanje suradnje s pojedincima i institucijama u humanističkim, društvenim i prirodnim znanostima s posebnim naglaskom na sociologe, psihologe, povjesničare znanosti, itd.
Teme bavljenja (izbor):
- Istraživanje filozofskih misli hrvatskih filozofkinja, posebice:
- Marija Gučetić kao filozofkinja – žene u renesansi;
- Helene Druskowitz – mizogonija, sloboda volje;
- filozofija Elze Kučera – odnos filozofije i psihologije, pitanje nacionalne filozofije;
- Ivana Rossi – estetika;
- Elly Ebenspanger – sloboda volje;
- Marija Brida – hrvatska filozofija, sloboda volje;
- Blaženka Despot – feminizam i filozofija;
- Ljerka Schiffler – hrvatska filozofija, estetika;
- Heda Šegvić – antička filozofija;
- položaj, tematika, aktivnosti suvremenih filozofkinja;
- povijest feminizma u Hrvatskoj.
- Recepcija stranih filozofkinja u Hrvatskoj:
- Heloisa;
- Simone de Beauvoir;
- Edith Stein;
- Hanna Arendt;
- Elisabeth Anscombe;
- Catherine Malabou;
- Martha Nussbaum
- i druge.
- Povijest feminističkih teorija i metateorija te njihova recepcija u Hrvatskoj.
Ustroj Centra za istraživanje žena u filozofiji
CIŽUF je ustrojen glede projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu i to na sljedeći način:
- voditelj: Luka Boršić
- suradnici/ce: Ivana Skuhala Karasman, doktorand/ica;
- vanjska suradnica: Ana Maskalan
Suradnici Centra za istraživanje žena u filozofiji mogu biti svi zaposlenici/e Instituta za filozofiju koji su zainteresirani za ovu vrstu istraživanja.
Nadalje, suradnici CIŽUFa mogu biti i vanjski suradnici, to jest osobe koje nisu zaposlene na Institutu za filozofiju, a koji iskažu zanimanje za temu i imaju potrebne kvalifikacije i/ili vještine za akademsko-znanstveni rad. Vanjski suradnici nisu ni na koji poseban način afilirani s Institutom za filozofiju i s njima nije potrebno sklapati nikakve posebne ugovore. Vanjske suradnike imenuje voditelj uz suglasnost postojećih suradnika i vanjskih suradnika.
Posebice se potiče uključivanje mladih filozofa i filozofkinja u rad CIŽUFa.
Institut za filozofiju nema nikakvih financijskih obveza glede CIŽUFa mimo projekta Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu.
Matko Gjurašin, Elly Ebenspanger o slobodi volje, utorak, 11. prosinca 2018. u 17’30 sati, Mjesni odbor Knežija.
Matko Gjurašin, Elly Ebenspanger o slobodi volje, ponedjeljak, 26. studenoga 2018. u 11 sati, Institut za filozofiju, V. kat.
U projektu “Hrvatske filozofkinje u europskom kontekstu” imamo dva cilja:
- Prvi je cilj analitički proučiti hrvatske filozofkinje od počeka do naših dana i potom napisati monografsku povijest filozofije koja bi bila posvećena isključivo hrvatskim ženama u filozofiji u Hrvatskoj ili vezano uz Hrvatsku. Kao terminus post quem non bismo uzeli filozofkinje rođene sredinom 20. stoljeća a koje više nisu aktivne u filozofskom životu i stvaralaštvu. Ovim proučavanjem hrvatskih filozofkinja i posljedičnog monografskog prikaza filozofkinja u hrvatskoj filozofskoj baštini želimo ispuniti prazninu u sustavnom proučavanju našeg intelektualnog i društvenog nasljeđa budući da dosad u Hrvatskoj nema ni jedne povijesti filozofije, udžbenika ili kompendija u kojem bi se analizirale i sustavno prezentirale filozofske misli filozofkinja u Hrvatskoj ili vezanim za Hrvatsku. Postoje, naravno, pojedinačnih radova, članaka, prikaza itd. o pojedinim filozofkinjama, no osim što ih je vrlo malo, istraživana dosad su nesustavna. Rezultati našeg projekta bili bi sustavno i cjelovito istražene sljedeće filozofkinje: Mare Gundulić Gučetić, Helene (von) Druskowitz, Elza Kučera, Ivana Rossi, Elly Ebenspanger, Marija Brida, Heda Festini, Blaženka Despot, Jasenka Kodrnja i Gordana Bosanac. Ovdje se može primijetiti “rupa” od tristotinjak godina između Mare Gundulić Gučetić iz sredine 16. stoljeća i Helene (von) Druskowitz koja je rođena 1856. godine. Ta je praznina posljedica toga što unutar toga razdoblja jednostavno nema hrvatskih filozofkinja ili još jednostavno ne znamo za njih.
- Drugi je cilj uspostaviti Centar za istraživanje žena u filozofiji (CIŽUF) koji bismo osnovali pri Institutu za filozofiju u Zagrebu po uzoru na slične takve centre u Europi (primjerice „Center History of Women Philosophers and Scientists“ pri Sveučilištu u Paderbornu, Njemačka) što dopušta Statut i Strategija Instituta za filozofiju. Osim proučavanja života i djela hrvatskih filozofkinja, CIŽUF bi kao predmet istraživanja imao i recepcije stranih filozofkinja u Hrvatskoj, kao i povijest feminizma, feminističke metateorije te žene kao predmeta filozofskog bavljenja. To je nužan preduvjet ne samo za potpunije razumijevanje povijesti filozofije i feminizma u Hrvatskoj, već i svjedoči o posebnoj ulozi žena u akademskoj zajednici i društvu općenito. CIŽUF bi poticao suradnju s pojedincima i institucijama iz svih znanstvenih područja koji bi iskazali interes za interdisciplinarno istraživanje vezano uz predmete bavljenja CIŽUF. Oblici aktivnosti CIŽUF bi bili sljedeći: sastavljanje knjižnice posvećene hrvatskim filozofkinjama, recepcija svjetskih filozofkinja u Hrvatskoj i ostalih tema kojima se CIŽUF bavi; organiziranje znanstvenih skupova, okruglih stolova, radionica, ljetnih škola, javnih predavanja, izložaba i ostali rad na popularizaciji i diseminaciji i razmjeni znanja; održavanje i izrada mrežne stranice (Žene u filozofiji); različita tiskana izdanja, prijevodi, zbornici itd.