Mentalni sadržaj u antičkoj filozofiji
191-1911111-1099
voditelj projekta dr. sc. Filip Grgić
Sažetak:
Antički filozofi raspravljali su o različitim tipovima mentalnog sadržaja, naročito o osjetu, percepciji, predodžbi, misli i emociji. U ovome projektu namjeravamo istraživati: (i) pojedine tipove mentalnog sadržaja zasebno, npr. vrste perceptualnog sadržaja kod Aristotela, status percepcije kod Epikura, vrste pojmova, njihovo formiranje i kognitivnu ulogu kod stoika; (ii) odnos između različitih tipova mentalnog sadržaja, npr. odnos percepcije i mišljenja kod Platona i Aristotela, pamćenje perceptualnog sadržaja i misli kod Aristotela, odnos misli i emocija kod Epikura i stoika, teoriju po kojoj je svijest nadzor iz višega reda kod Aristotela, stoika i novoplatonovaca; (iii) odnos između različitih tipova mentalnog sadržaja i njihovih predmeta (intencionalnost), npr. pogrešivost percepcije kod Aristotela i skeptika, nepogrešivost osjeta kod Epikura, pretpojmove i zajedničke pojmove kod stoika; (iv) problem utjelovljenja i argumente u prilog dualizmu; (v) različite vrste mentalnog sadržaja i anticipacije tipova svijesti, npr. qualia zamjedba i misli kod Platona i Aristotela, pristupnu svijest kod Aristotela i stoika, introspektivnu svijest kod Aristotela i novoplatonovaca. Radna hipoteza projekta glasi da iako su mnoga pitanja i odgovori povezani s problematikom mentalnog sadržaja u antičkoj filozofiji karakteristični za predkartezijansku paradigmu, postoje i neka pitanja i odgovori koji su relevantni za suvremene rasprave o mentalnom sadržaju. Primjerice, izgleda da Aristotel zastupa teoriju prema kojoj je svijest zamjedba iz istoga reda, a koja se može dovesti u vezu s djelom Gennara i Kriegela; novoplatonska teorija po kojoj je svijest misao iz višega reda može se shvatiti kao stanovito poboljšanje Rosenthalove teorije; stoičko shvaćanje emocija može se plodonosno povezati sa suvremenim istraživanjem kognitivnog aspekta emocija; epikurovsko shvaćanje pretpojmova i srodno stoičko shvaćanje zajedničkih pojmova pružaju zanimljive uvide u problem formiranja pojmova. Očekivani rezultati istraživanja su najmanje dvije knjige na engleskom jeziku te barem petnaest članaka objavljenih u glavnim znanstvenim časopisima posvećenim istraživanju antičke filozofije.
Suradnici:
Pavel Gregorić
Filip Grgić
Nenad Mišćević
Josip Talanga