Godišnji znanstveni skup
Filozofija i filodoksija

Zagreb, 19. i 20. prosinca 2002.
Velika dvorana Instituta za filozofiju
Ulica grada Vukovara 54/V

ESTELLA PETRIĆ-BAJLO
Ljudsko iskustvo i književna fikcija

“To što vidiš nije ono što misliš da vidiš.” (Winterson, GUT Symmetries, 1997: 84). U paradoksima Kabale jedan od likova u romanu prepoznaje paradokse kvatne fizike. Oba modela upućuju na to da je materija “privid, uključujući tu i mene” (211). Što je onda uopće zbilja i što mi radimo opojmljujući i tu zbilju i nas same u njoj? Znanost i umjetnost susreću se u percepciji koja je uvjetovana ljudskim iskustvom utoliko što “ne postoji neko apsolutno motrište iz kojega bi apsolutno objektivna istina o svijetu uopće bila dostupna” (Lakoff, Metaphors We Live By, 1980: 193). Filozofsko objašnjenje glasilo bi da nema nikakvog vanjskog motrišta. (Strawson, Analiza i metafizika, 1999: 59). Ovaj rad oprimjeruje neke od aspekata poetičkih praksi s obzirom na načine prikazivanja (Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, 2000: 435) ljudskog iskustva u književnoj fikciji. U tom smislu razmatraju se recentne rasprave na području teorije s posebnim naglaskom na postfeminističkoj misli. (Culler, Irigaray, Butler).

Human Experience and Literary Fiction

“What you see is not what you think you see.” (Winterson, GUT Symmetries, 1997: 84). A character of the novel finds the paradoxes of quantum physics in the paradoxes of the Kabbalah, both conceptual models revealing that the reality of matter “is provisional and that includes me.” What then is the true nature of reality and what are we doing while conceptualising both reality and ourselves in it? It is in the human condition of perception that science and art meet in the fact that “there is no absolute standpoint from which to obtain absolute objective truth about the world” (Lakoff, Metaphors We Live By, 1980: 193), a philosophical explanation being that no external perceptual platform seems possible at all. (Strawson, Analiza i metafizika, 1999: 59). This paper exemplifies some of the aspects of poetical practices referring to the modes of representation (Biti, Pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, 2000: 435) of human experience in literary fiction. Recent theoretical debates are considered with special reference to post-feminist thought to the above extent. (Culler, Irigaray, Butler).