Hrvatska filozofska baština
U povodu 30. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1975-2005)

Zagreb, 12-14. svibnja 2005.

Boris Kalin, Zagreb
HRVATSKA FILOZOFIJA U SREDNJOŠKOLSKOJ I SVEUČILIŠNOJ NASTAVI FILOZOFIJE

Kratko podsjećamo na izvještaje o zastupljenosti filozofske baštine u nastavi filozofije podnesene 1992. i 1999. godine. Ovo (treće) izvješće odnosi se na razdoblje od 1999. do 2004. godine. Za nastavu filozofije u gimnaziji utvrdili smo napredak u formulacijama nastavnih programa i još izrazitije u udžbenicima. Upitno je, međutim, kolika je i kakve je prirode stvarna zastupljenost hrvatske filozofije u gimnaziji. Zato valja nastojati istraživanjima, obrazloženim tezama, savjetovanjima, dijalogom i razmjenom iskustava naći i postići pravu mjeru i uvjerljiva opredjeljenja. Zadatak je to koji obvezuje ustanove i pojedince. Nastava filozofije na sveučilištima u Zagrebu, Zadru i Rijeci očituje velik napredak u zastupljenosti hrvatske filozofije u obveznim i izbornim predmetima svih studija, u obveznoj i izbornoj literaturi. Upitno je, međutim, i to kolika je i kakva je stvarna zastupljenost hrvatske filozofije u obrazovanju budućih profesora filozofije. Dobro bi bilo i o tome provesti odgovarajuća istraživanja, organizirati savjetovanja kako bismo u obrazloženim raspravama mogli i tu doći do uvjerljivih opredjeljenja. Što se pak tiče statusa obveznog ili izbornog predmeta naše je neupitno uvjerenje da u svakom studiju filozofije na sveučilišnoj razini bezuvjetno treba da bude zastupljen kolegij “Povijest hrvatske filozofije” (ili “Hrvatska filozofija”) kao obvezan kolegij.

CROATIAN PHILOSOPHY IN HIGH SCHOOL AND UNIVERSITY INSTRUCTION IN PHILOSOPHY

The author presents a brief survey of the reports on the presentation of Croatian philosophical heritage in philosophy instruction dating from 1992 and 1999. This, third report covers the 1999-2004 period. In the philosophy instruction in high schools the author detects improvement in both the formulation of teaching programs and even more so in the textbooks. Real representation of Croatian philosophy in high schools, as well as its quality, is still questionable. Research, substantiated theses, dialog, counselling, and exchange of experiences are therefore required in finding and achieving the proper measure and convincing orientations. This is a task for organizations and individuals alike. Instruction in philosophy at universities in Zagreb, Zadar, and Rijeka is characterized by a significant improvement in the presentation of Croatian philosophy in the required subjects and the optional ones of all the studies, in the required and optional literature. Real representation of Croatian philosophy in the education of future philosophy teachers is, however, questionable too. It would be well to conduct adequate research in the issue, and organize counselling so that we could, in a substantiated discussion, make adequate decisions. As for the status of a required or an optional course, it is the author’s unquestionable conviction that every study of philosophy at university level should invariably include a course in the history of Croatian philosophy as a required subject.