Hrvatska filozofska baština
U povodu 30. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1975-2005)

Zagreb, 12-14. svibnja 2005.

Marcel Bačić, Zagreb
STIL I MISAO

Pri formiranju predodžbe o stilskom razdoblju, znanost o umjetnosti često se pozivala na filozofiju, gotika na skolastiku ili renesansa na platonizam. Obratan utjecaj ostao je gotovo neistražen, premda se pod dojmom moderne psihologije načelno znalo isticati da slike porađaju misli kao podsvijest svijest. Komparativne analize likovnoumjetničkih, muzičkih, književnih, znanstvenih i filozofskih djela mogle bi precizirati smjer tih usporedbi, ali i ukazati na njihove granice -možda i u smislu one granične sredine koju je, uz provincijsku i periferijsku, povjesničar umjetnosti Ljubo Karaman postulirao za hrvatsku umjetnost.

STYLE AND THOUGHT

In the formation of a view of a certain style, the science dealing with art often referred to philosophy, the Gothic style to Scholastics, or Renaissance to Platonism. Reversed influences have remained largely uninvestigated, although -under the influence of modern psychology – there had been statements that images give birth to thoughts as the subconscious gives birth to the conscious. Comparative analyses of visual-art, musical, literary, scientific, and philosophical works might delineate the route of such comparisons, yet also point at their limits – maybe in the, sense of a border environment, along the provincial and peripheral ones, that art historian Ljubo Karaman postulated for Croatian art.