Hrvatska filozofska baština
U povodu 30. obljetnice časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine (1975-2005)

Zagreb, 12-14. svibnja 2005.

Ljerka Schiffler, Zagreb
MARGINALIA UZ TEMU PROUČAVANJE HRVATSKE I FILOZOFSKE BAŠTINE U EUROPSKOM OBZORU

Osnovom osobna proučavanja višestoljetne hrvatske filozofijske misli i njene europske kontekstualnosti ovdje nastojim odgovoriti na neka pitanja koja mi se rubno postavljaju, a smatram ih središnjima i za ovu prigodu. Riječ je o dva sintagmatska plana: o govoru o hrvatskoj filozofiji iz filozofije u njegovoj horizontali i vertikali, o odnosu filozofije i vremena, povijesnog fakticiteta (via traditionis – via actualis) te fenomena europeizacije.
Odgovori na ta pitanja nude se iz shvaćanja i određenja filozofijskog mišljenja kao jednog od bitnih fenomena kulture i ljudskog stvaranja u kojem se nastoje nadići okviri spomenutih projekcija.

MARGINALIA CONCERNING THE RESEARCH INTO THE CROATIAN PHILOSOPHICAL HERITAGE IN THE EUROPEAN CONTEXT

On the basis of personal research into the many centuries of Croatian philosophical thought and its European context, it is here that I am trying to answer some of the edge questions that I believe to be of central importance on this occasion too. I am talking about two syntagmatic levels: the discussion concerning Croatian philosophy from within philosophy in its horizontal and vertical dimensions, the relationship between philosophy and time, the historical facts, (via traditionis -via actualis), and the phenomenon of Europeanization.
The answers to these questions are given from an understanding and a definition of philosophical thinking as one of the essential phenomena of culture and human creation in which one endeavours to go beyond the framework of the aforementioned projections.