Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije

Zagreb 23-25 lipnja 1999.

Erna Banić-Pajnić
AETHICUS ISTRICUS – INFORMACIJA O JEDNOJ ZNANSTVENOJ DISKUSIJI

Krajem 19. stoljeća po prvi puta dvojica autora (M. d’ Avezac i M. A. Wuttke izdaju gotovo istovremeno djelo “Cosmographia”, koje se prema svim dosad poznatim rukopisima pripisuje autoru poznatom kao Aethicus Istricus ili Ister, “filozofu”, koji je prema tekstu “Kozmografije” rođen u Istri u ranom srednjem vijeku (po nekima u 4. po nekima u 8. stoljeću iz kojega datira prvi poznati rukopis djela), skitskog podrijetla. Sam tekst je prema većini rukopisa, a onda i prema većini autora koji su se dosad bavili tim djelom s grčkoga na latinski preveo S. Hieronymus tj. Sv. Jeronim.

U ovom tekstu posvećenom Etiku i njegovu “Opisu svijeta” iznijeti su stavovi nekih od najznačajnijih autora koji su se dosad time bavili, s tim da je napose upozoreno na činjenicu kako je rasprava o Etiku još uvijek otvorena s obzirom na to da usprkos svim dosad provedenim analizama još uvijek nije moguće ništa sigurno ustvrditi ni o Etikovu autorstvu, ni o jeziku spisa koji mu se pripisuje ni o podrijetlu, ni o vremenu nastanka djela. Dosadašnje se interpretacije, naime, u pogledu iznijetih pitanja ne slažu.

Ovim tekstom htjelo se upozoriti na jednu raspravu prisutnu u znanstvenim krugovima od druge polovice 19. stoljeća, koja bi mogla biti od interesa kako za istraživanje hrvatske filozofske tako i za istraživanje naše duhovne i kulturne baštine uopće. Jer, radi se o djelu nastalom u ranom srednjem vijeku na koje se osvrću mnogi značajni srednjovjekovni mislioci (od Izidora Seviljskog do Rogera Bacona), pripisanom jednom “filozofu” rođenom u Istri. Rasvjetljavanje činjenica u svezi s ovim djelom i njegovim autorom zahtijevalo bi nesumnjivo jedno interdisciplinarno istraživanje (filološko-povijesno-geografsko-filozofsko). U ovom tekstu smo pokušali, obraditi tekst (u izdanju M. A. Wuttkea ) s filozofskog aspekta i pokazati o kakvoj se to filozofiji u Etika radi.