Otvorena pitanja povijesti hrvatske filozofije

Zagreb 23-25 lipnja 1999.

Josip Ćurić
SREDNJOVJEKOVNA ŠKOLASTIČKA FILOZOFIJA NA HRVATSKOM TLU

Hrvati su već od ranog Srednjeg vijeka imali jasno zacrtan svoj nacionalni teritorij. Bio je to važan geopolitički preduvjet, da mognu razvijati vlastitu kulturu – dapače i filozofiju. Pioniri sustavnog filozofijskog umovanja među Hrvatima bili su krajem 13. stoljeća dominikanski i franjevački samostani u priobalnoj Hrvatskoj. U njima se nađoše najprije djela Tome Akvinskog, a potom i spisi Duns Skota. To dvostruko školastičko nadahnuće zahvatit će i kontinentalni dio hrvatskoga tla kroz bujan procvat crkvenoga školstva. Pri tome će i tomisti i skotisti promicati vjernost samom srednjovjekovnom “slovu” sve do naših dana. Svjedoče to i neki polemički napisi u prvoj polovici 20. stoljeća (Blaić, Bošković)… Sveučilište u Zagrebu posljednjih je godina ustupilo mnogo prostora študiju školastičke filozofije – ne samo pod vidikom povijesnog istraživanja, nego i s obzirom na sistemsku obradu tomizma odn. skotizma. Ta činjenica nameće neka ozbiljna pitanja u pogledu sveučilišnog študija općenito i, napose, u pogledu budućnosti samo filozofije na hrvatskom tlu.