Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu

Zagreb 8-9 studenoga 2000.

Davor Balić
JÖCHEROV ALLGEMEINES GELEHRTEN-LEXICON (1750-1751) O HRVATSKIM FILOZOFIMA

Nakon studija filozfije i teologije, Christian Gottlieb Jöcher (1694-1758) iz Leipziga, uz filozofiju je na Sveučilištu u Leipzigu predavao i kolegij o povijesti učenjaka (Gelehrtengeschichte). Tijekom 1750. i 1751. godine u Leipzigu je objavio Allgemeines Gelehrten-Lexicon u četiri sveska. Na 4754 stranice obrađeno je otprilike 76 tisuća natuknica, a treba spomenuti i oko 17 tisuća upućenica. U svom Lexiconu Jöcher je obradio učenjake svih naroda “od početka svijeta”, kako muškarce tako i žene. Svaka je natuknica obrađivala život i spise. Pri svakoj od natuknica Jöcher je zabilježio i izvore kojima se je služio, a konačni broj od 318 izvora, Allgenzeines Gelehrten-Lexicon čini vrlo ozbiljnim i temeljitim biografskim leksikonom. Zato, primjerice, Allgemeine Deutsche Biographie smatra Jöcherov Lexicon najpotpunijim djelom takve vrste gotovo do kraja 19. stoljeća, za živote njemačkih, a napose inozemnih učenjaka.

U Jöcherovu djelu obrađeno je otprilike dvadesetak hrvatskih filozofa. Primjerice, iz rane renesanse obrađen je Juraj Dragišić, iz kasne renesanse Frane Petrić, Pavao Skalić, Nikola Vitov Gučetić. Od hrvatskih baroknih filozofa Jöcher je uključio samo Vinka Brattutija, a od svojih suvremenika samo Đuru Armena Baglivija. Prema uhodanoj metodologiji, uz ime svakoga hrvatskoga filozofa zabilježeni su: rodno mjesto, vrijeme i mjesto studiranja, redovnička pripadnost, profesure, ostali značajni biografski podaci, objavljena djela. Na kraju natuknica Jöcher pokratama upućuje na izvore kojima se je služio.

Zbog bogatstva izvora, ali i ozbiljnosti pristupa, Jöcherov je Lexicon reprezentativan, dostojan i utjecajan pokazatelj recepcije hrvatskih filozofa u svijetu sredinom 18. stoljeća. Štoviše, mogao je biti i vrijednim izvorom pri istraživanju povijesti hrvatske filozofije, jer još sredinom 18. stoljeća uveliko nadilazi rezultate do kojih su dosegli pionirski prikazi hrvatske filozofske baštine od Markovića (1881) do Filipovića (1956).