Recepcija hrvatskih filozofa u svijetu

Zagreb 8-9 studenoga 2000.

Pavo Barišić
RECEPCIJA HRVATSKIH FILOZOFA U POVIJESTI FILOZOFIJE

Nasuprot pristupu što se stalno iznova želi izdignuti kao dominantan u svojemu idejnom zahtjevu povratka originalu, za izlaganje povijesti filozofije sve značajniju ulogu i sve više mjesta preuzima razmatranje povijesti recepcije. Jedna je razina razmatranja istine koja se očituje u slovu djela, u izvornome tekstu. Druga je razina, s time neodvojiva, razina što polazi od iskustva i svijesti razumijevanja, povijesni horizont istine djela. U tom svjetlu postavljaju se dva pola razumijevanja koja se stapaju u jedinstveni horizont. Na jednoj je strani neposredno djelovanje djela omeđeno dosegom samoga teksta, dok je na drugoj strani povijesni horizont recepcije što se stalno iznova širi uvećavanjem krugova recipijenata, adresata koji unose svoje iskustvo i osobito tumačenje u horizont razumijevanja. Na mnogim primjerima dade se pokazati kako je filozofska istina implicirana u djelu povezana s putovima njegove povijesne eksplikacije, s načinima predočavanja i razumijevanja sadržaja.

Iz horizonta tako naznačene filozofske recepcije otvara se pitanje o hrvatskoj filozofiji i hrvatskim filozofima. Riječje prije svega o tome kako se u pojedinim prikazima povijesti filozofije u svijetu recipiraju hrvatski filozofi. Postoje li kakve promjene u pristupu? Je li na suvremenu recepciju utjecala politička promjena i osamostaljivanje Hrvatske? Promatrajući izdanja povijesti filozofije u svijetu, sve do najnovijih u posljednjih nekoliko godina, među ostalim bit će riječi o njemačkoj ediciji “Povijest filozofskih tradicija Istočne Europe” i francuskoj “Općoj filozofskoj enciklopediji”, izlazi na vidjelo kako je hrvatska filozofija predstavljena na povijesnoj pozornici i koje se tendencije očituju pri recepciji hrvatskih filozofa.